Kreme za ruke s barijerom - \"nevidljive rukavice\"

Modernu medicinu krasi naglasak na prevenciji. Ideja a priori zaštite kože ruku i dlanova u određenim radnim sredinama je zapravo stara stotinjak godina. Ipak, tek u posljednje vrijeme se pojavljuju doista učinkovite i inovativne formulacije takvih krema s patentiranom barijerom temeljenom na polimerima. Polimerski sloj djeluje kao neki štit odnosno satima izolira površne slojeve kože od agresivnih sastojaka iz okoline.

Nevidljive rukavice – tako ih pučki nazivaju… Te kreme nisu doduše nadomjestak za rukavice. Trun skepse - može nastati i neka potencijalno opasna situacija odnosno lažni osjećaj sigurnosti, a ta primjedba vrijedi posebice za zdravstveno-laboratorijsko osoblje jer u toj sferi rukavice naprosto nemaju alternativu zbog drugih razloga (postoji i rizik zaraze). Današnji stav je da takve kreme s barijerom predstavljaju poželjnu zaštitu ne samo u industrijskim i drugim radnim sredinama, kao vid zaštite na radu, nego i prigodom obavljanja kućanskih poslova (npr. prije ručnog pranja suđa) ili čak prije kupanja u bazenu. Stara izreka da je bolje spriječiti nego liječiti vrijedi i za te poslove u kući, vrtu ili radionici, osobito kad se radi o starijim osobama koje su inače sklone suhoći kože.
 

Retrospektivno, postojali su pripravci koji su bili formulirani baš za specifične zahtjeve neke radne sredine (npr. grafička ili metalska branša) s zadaćom prvenstveno umanjiti prodor potencijalno štetnih sastojaka u organizam kroz kožu ruku. Neko starinsko pravilo je bilo da barijera „voda u ulju“ (tip emulzije) štiti protiv prodora vodotopivih štetnih tvari, a emulzija tipa „ulje u vodi“ od onih koji se tope u mastima (npr. masti i ulja u automehaničarskom okruženju). Stupanj zaštite kojeg pružaju takve tradicionalne kreme s barijerom je upitan i ovisi velikim dijelom o konkretnoj radnoj situaciji, ali se svi slažu da su neizravni učinci kasnije vrlo poželjni. Oni se ogledaju u manjoj upotrebi štetnih otapala, razređivača, jakih deterdženata ili abrazivnih sredstava kojima se peru zaprljane ruke nakon radnog vremena. Imajte na umu – i loša barijera će umanjiti kasnije zaprljanje! Posebna problematika su djelatnici u ugostiteljstvu i zdravstvu koji se susreću i s jakim dezinficijensima i njihovim intenzivnim mirisima.
 

Kad se radi o koži, vječna otegotna okolnost su niske temperature jer u takvim uvjetima skoro pa nestaje prirodna zaštita površinskih slojeva kože - ispod 8 stupnjeva C gotovo je stopirana proizvodnja loja u lojnicama i drastično pada proizvodnja epidermalnih lipida (površinske masnoće kože koje najbolje predočiti kao otisak prsta koji ostane na staklu). U takvim klimatskim uvjetima, redovito praćenim i suhim zrakom koji „odvlači“ vlagu iz kože, je primjena krema s barijerom naprosto neki imperativ - koža ostaje dobrim dijelom bez prirodne zaštite vlastitih masnoća pa će izložena hladnoj klimi izgledno više stradati nego inače.
 

Kao što je znano, kronični dermatitis (upalne promjene kože) ili kontaktni dermatitis se često susreće u nekim skupinama zanimanja gdje ne dolazi u obzir nošenje zaštitnih lateks rukavica ili ih sami djelatnici izbjegavaju iz osobnih razloga. Tipičan primjer takvih kroničnih promjena vidljivih na rukama bi bili zidari. Krema s barijerom je zahtjevan proizvod i zato jer s jedne strane mora doista satima i satima učinkovito štititi kožu, a s druge strane ne smije ostavljati masne tragove odnosno predstavljati smetnju tijekom radnog procesa (npr. skliske ruke mehaničara ili kuhara). Dugačak je popis potencijalno štetnih tvari za kožu ruku iz industrijskih i ostalih radnih ambijenata: ulja, masti, smole, katrani, goriva i maziva, kaustična soda, sredstva za čišćenje sanitarnih prostora, tinte, toneri, dezinficijensi, ljepila, lakovi, boje, cement, vapno, abrazivna sredstva, kamenac, stakloplastika i dr. Osim toga, ponekad dolazi do kontakta gole kože sa slabijim kiselinama poput limunske ili fosforne (industrija hrane i napitaka) i tu se očekuje da krema s barijerom bar kratkotrajno koliko-toliko zaštiti kožu. Naravno, čim to dopuste okolnosti treba ruke temeljito oprati nakon takvih kontaktnih epizoda.
 

Kako se ispituje zaštita koju koži pruža prethodno nanesena krema s barijerom?
 

Neki tipičan pristup bi bio ciljano markiranje štetnih tvari iz okoline fluorescentnom bojom, nevidljivom za oko. Na ruke se nanese krema s barijerom na početku radnog dana i zatim na isteku radnog vremena se ruke operu i onda se pod ultraljubičastim svjetlom promatraju ruke i fotografiraju. Ako ima mjestimično svjetlih područja, znači da je štetna tvar iz radne okoline ipak prodrla kroz barijeru kreme i ušla u površni rožnati sloj kože. Međutim, razviti objektivne testove zaštite koju pruža barijera u kremama je složena problematika, uzevši u obzir velike razlike u radnoj okolini i široku lepezu potencijalno štetnih tvari za kožu koje se tamo mogu susresti.

Umjesto zaključka vrijedi preporuka da se takve kreme s barijerom upotrebljavaju što više, čak i u kućnom okruženju. One umanjuju izglede za kasnije eventualno oštećenje kože ruku i možebitan prodor štetnih tvari kroz kožu tijekom radnog vremena, a zahvaljujući svom polimerskom oslojenju (štit) olakšavaju i kasnije pranje ruku.