Utjecaji vode iz bazena na kosu i nokte

Zelenkasta nijansa kose, tirkizna obojanost noktiju te povećana sklonost pucanju vlasi mogu biti povezani s dugotrajnim kupanjem u bazenima. U nekim predjelima svijeta gdje su popularni kućni bazeni, prodaju se i posebne linije šampona i regeneratora namijenjene baš kosi strastvenih plivača u bazenima.  Osobe svjetlijih nijansi kose, obojane i sijede kose te djeca su posebice izložena utjecaju tih faktora iz bazenske vode.

Odmah treba napomenuti da se radi o neizravnim učincima odnosno o posljedicama procesirane  vode u bazenima.  Plivanje je zdrav sport i ima niz pozitivnih učinaka na mišiće, kosti, zglobove odnosno srce i pluća. S druge strane, kupanje u bazenima ima i neke svoje loše strane. O tome najbolje svjedoče vrlo složene procedure održavanja bazenske vode u još prihvatljivim okvirima što se tiče sanitarnih zahtjeva. Naime, bazenska voda je potencijalan rasadnik bakterija, gljiva i virusa. Kloriranje bazenske vode je danas neki standardan postupak, neovisno da li se radi o javnim ili kućnim bazenima. Bez kloriranja bi kupanje u bazenima bilo velik javnozdravstveni rizik. Na žalost, kloriranje bazenske vode ima i niz nuspojava.  Šire gledano, kloriranje je samo dio procesiranja bazenske vode i bitno ovisi o drugim mjerilima kakvoće bazenske vode. Radi se o dosta zahtjevnom  području u kojem se nerijetko zbivaju odstupanja pojedinih kemijskih parametara (pH). Takve dnevne ili pak tjedne oscilacije u kakvoći bazenske vode mogu ostaviti za sobom diskretne tragove na onima koji dugotrajno borave u bazenima.

Kloriranje vode - direktno izbjeljivanje i  indirektno slabljenje vlasi

Što se tiče kose, kloriranje vode u bazenima ostavlja izravne posljedice u vidu izbjeljivanja prirodnog pigmenta ovojnice vlasi. Kupači se kasnije žale i na zapah klora iz kose, a za što su zapravo odgovorni nusprodukti kloriranja zvani trihalometani (THM), primjerice kloroform, koji  i „lebde“ kao izmaglica iznad bazena.

Odmah treba napomenuti da količine klora koje se dodaju i njegove tzv. djelatne koncentracije kritično ovise o kiselosti/lužnatosti bazenske vode. Danas su neke optimalne vrijednosti pH 7,1 do 7,4 za tradicionalne bazene odnosno oko pH 6,8 za bazene opremljene postrojenjima s plastificiranom zaštitom gdje nema tolike opasnosti od kemijske erozije. Na žalost kupača, dnevne oscilacije pH vrijednosti i epizodno promjenljive koncentracije klora u bazenima su neka česta pojava, čak i bazenima čija se voda stalno nadgleda.  Naravno, ne treba ni trošiti riječi o stanju s koncentracijama klora i vrijednostima pH u zapuštenim bazenima.
Koncentracije klornih spojeva već  iznad 15 ppm (parts per million) uzrokuju izbjeljivanje pigmenata zbog oksidativnog djelovanja. Ilustracije radi, klorni spojevi se baš ciljano,u tu svrhu izbjeljivanja pigmentiranih mrlja, dodaju i u deterdžente za pranje rublja, ali je tamo tipična koncentracija znatno viša i iznosi 600 ppm.

Osim što će neminovno donekle izblijediti boju kose, klorni spojevi neizravno doprinose i slabijoj čvrstoći vlasi. Nakon nekog vremena, učinak može biti njeno pucanje ili znani rascvjetali vrhovi.  Mehanizam kojim klorni spojevi oštećuju ovojnicu vlasi je svojevrsno kemijsko mjestimično otapanje keratina kose, što je vidljivo pod velikim povećanjima mikroskopa kao nastanak vrećastih ispupčenja ili mjehurića.

Kasnije, prigodom češljanja ili pranja kose, na tim mjestima duž vlasi ta ispupčenja bivaju otrgnuta mehaničkom silom  i nakon toga ostanu defekti, pukotine ili brazde. U konačnici se tako mehanički oslabi vlas (ovojnica sudjeluje u mehaničkoj čvrstoći vlasi s čak 80 %). Naposljetku, to može uzrokovati njeno pucanje odnosno biti vidljivo kao rascvjetali krajevi kose. 

Baš zbog tog učinka klora na slabljenje ovojnice vlasi, preporučljivo je nakon kupanja u bazenu nanijeti regenerator na opranu kosu da se što je moguće više kemijski „zaglade“ takva mjesta gdje je došlo do kemijskog otapanja keratina odnosno da se kasnije umanji trenje s češljem.

Neki čak preporučuju da se u mokru kosu doda „čep“ regeneratora i zatim da ga se prstima utrlja u vlasište i prije stupanja u bazen, kao mjera preventivna mjera zaštite ovojnice vlasi od djelovanja klora. Na žalost, takav zahtjev je u suprotnosti s pravilima korištenja bazena jer se regeneratori također pjene u vodi.

Preventivna mjera  koja se može preporučiti - nakvasiti kosu pitkom vodom iz vodovodne mreže prije ulaska u bazen. Naime, kosa je hidrofilna (upija vodu) i bolje za nju da prvo upije daleko manje kloriranu  vodu iz vodovodnog sustava  jer će kasnije onda manje upiti vode iz bazena.
Dakako da je logična mjera zaštite kose kasnije, nakon kupanja, isprati iz vlasišta bazensku vodu pod tušem.

Ioni bakra uzrokuju diskoloracije kose i noktiju

Zelenkasta nijansa kose i tirkizna boja nokta su neke od klasičnih posljedica dugotrajnog boravka u bazenima. I za jednu i za drugu pojavu su odgovorni bakreni spojevi u bazenskoj vodi.

Bakar se u vodi nalazi dijelom prirodno, kao jedan od njenih mineralnih sastojaka.

Djelomično se pak radi i o bakru koji potječe iz spojeva koji se dodaju bazenskoj vodi s namjerom ometanja rasta algi.  Govorimo o tzv. aktivnom bakru, a što je naročito bitno kad su bazeni na otvorenom i izloženi kiši.

Što se tiče prvog, njegova konkretna koncentracija u bazenskoj vodi je obično daleko veća nego u okolnoj pitkoj vodi jer se voda u bazenima dopunjava pitkom vodom i tako se iz dana u dan  kumulativno povećava i koncentracija bakrenih iona u njoj. 

S druge strane, tzv. aktivni bakar je iz umjetnog izvora, a mogli bi zaključiti da u praksi  njegova koncentracija ovisi o atmosferskim padalinama  (one pogoduju rastu algi i zato se dodaje više algicida kad je sezona kiša).

Treći izvor bakra u bazenskoj vodi su bazenske instalacije. Bakrene cijevi, dijelovi pumpnih postrojenja od obojanih metala ili izmjenjivača topline gdje se grije bazenska voda – sve su to potencijalni izvori bakrenih iona koji završe u vodi bazena. Kemijska korozija i djelovanje topline još povećavaju gubitak iona bakra iz pratećih instalacija bazena.  Čak i brzina protjecanja bazenske vode kroz pumpnu stanicu utječe na koncentraciju bakra u bazenskoj vodi jer se njenim povećanim strujanjem i više troše metalne stijenke cijevi i ostalih naprava.

Bakar se ne može biološki razgraditi odnosno njegova koncentracija ima tendenciju rasta.

U jednom trenutku se ioni bakra, pristigli u bazensku vodu iz nekog od  gore spomenutih smjerova,  stanu taložiti na površinama bazena i tijelima kupača pa govorimo da je dostignuta točka zasićenja . U praksi to nastupa kod vrijednosti bakra 0,2 do 0,4 ppm – što ovisi o konkretnoj kiselosti/lužnatosti bazenske vode.

Preciznije rečeno, ioni bakra tada kemijski reagiraju s nekim drugim tvarima u vodi. Ono što se viđa je  zapravo taloženje nekog od spojeva bakra. Najviše česta naslaga po stijenkama bazena bi bila tipa bakreni sulfat koji ima zelenkasto-plavičastu nijansu. Ovisno o konkretnom slučaju su moguće i druge naslage tipa karbonati ili fosfati, a što znači i razliku u boji konkretnog taloga. O čemu se doista radi u tom procesu svjedoče i zelenkasto-modre naslage na umjetnim površinama, primjerice kupaćim kostimima svjetlih boja ili loptama.

Kelirajući šamponi

Nakon kupanja u slabo održavanim bazenima, određen broj osoba će zapaziti pojavu  tzv.„zelene kose“ i onda se postavlja pitanje kako se riješiti novonastalog stanja za koje krivnja pada na bakar.

Sredstvo izbora je neki od tzv. kelirajućih šampona.

Kelirajući sastojci (metal chelating agents) se inače redovito koriste u tradicionalnim oksidirajućim bojama za kosu. Ideja šampona sa sastojcima za keliranje - već  i prije samog bojanja kose svesti količinu minerala odnosno metalnih iona u vlasištu na najmanju moguću mjeru, kako bi što manje smetali u bojanju kose koje slijedi.

Kelirajući šamponi su dio skupine na tržištu sa svrhom da, pučki rečeno, „razbistre situaciju“ (što bi bio neki slobodan prijevod za: clarifying shampoo). Šamponi iz te skupine ne bi trebali ostavljati za sobom naslage odnosno nemaju umetnute regeneracijske sastojke u formulaciji. Štoviše, njihova uloga je prvenstveno ukloniti niz naslaga koje su na površini vlasi ostavili prethodni šamponi s takvim regeneracijskim sastojcima (tzv. 2u1).  Osim uklanjanja prethodnih naslaga (build up), zadaća im je i neutralizacija mineralnih sastojaka iz „tvrde“ vodovodne vode poput kalcija, mangana i magnezija. Svi spomenuti sastojci ometaju bojanje kose odnosno umanju optičke kvalitete obojane kose pa je pranje kelirajućim šamponima obično prvi  korak kad se boji kosa. Između ostalog, zato bi se u frizerskim salonima trebala koristiti demineralizirana voda za pranje kose  (voda iz vodovoda, ali prethodno propuštena kroz poseban izmjenjivač iona gdje biva uklonjen veći dio minerala iz vode).

U ovom konkretnom slučaju, keliranje je vezivanje bakrenih iona na površini vlasi u prstenast spoj, odnosno slikovito rečeno - obuhvat posebnim kemijskim „kliještima“ , nalik na kliješta raka. Naziv  „chele“ i znači upravo „kliješta“. Kemijski reaktivna tvar (koju nazivamo kelant),  veže ion metala (u ovom posebnom slučaju bakar) i nastaje na kraju stabilna tvar u kojoj je sada taj metal, kemijski gledano, okružen s dva kraka druge tvari. Novonastali prstenast kompleks je vrlo stabilan. Kelirajući sastojci se primjenjuju u kemiji, kemijskoj tehnologiji, medicini, toksikologiji, biokemiji i još nekim granama znanosti. Inače, specifičan problem kelirajućih sastojaka u šamponima što je vrijeme kontakta šampona s vlasima vrlo kratko, obično manje od par minuta.

Na američkom tržištu postoji niz kelirajućih šampona, a neki su čak ciljano namijenjeni kupačima u bazenima: Ultra Swim, Keihl´s Swimmer Shampoo, AquaSwim, Malibu Swimmer´s Action Shampoo, Aubrey Organics Swimmers´ Shampoo, Joico K Pak Clarify Chelating Shampoo i drugi.

Kako djeca rado i dugo borave u bazenskoj vodi, na američkom tržištu postoje čak i posebni dječji šamponi koji uklanjanju posljedice dugotrajnog kupanja u bazenima: Suave Kid´s 2 in 1 Chlorine Removal Shampoo i L´Oréal Kids 2-in-1 Swim&Sport Shampoo.

Kad se pak radi o europskom tržištu, izbor je sužen samo na britansku marku:  Lanza Swim & Sun Daily Chelating Shampoo.

U nedostatku posebnih šampona na našem tržištu, treba ciljano  tragati barem za šamponima koji imaju na deklaraciji sastojak: EDTA. Iza te kratice se krije etilendiamintetraoctena kiselina (ethylenediaminetetraacetic acid) koja ima kelirajuće djelovanje, a prvenstveno se dodaje u šampone i deterdžente zbog vezivanja iona kalcija i magnezija iz tzv. „tvrde“ vode.

Umjesto zaključka, vrijedi istaknuti da se problemi s kosom i noktima uslijed kupanja u bazenima mogu dobrim dijelom izbjeći pedantnim radom osoblja koje održava bazenski kompleks. Mineralni sastojci bazenske vode i epizode kloriranja su njihov djelokrug posla.
Kupači se donekle mogu zaštititi nošenjem kape za kupanje i tuširanjem tekućom vodom prije i nakon kupanja u bazenima.